Preskoči na sadržaj
Kruška Abate Fetel – sadnica u jutanoj vreći, pored nje dve izdužene zelenkaste kruške i jedna prepolovljena

Kruška Abate Fetel

Kruška Abate Fetel je stara francuska sorta dugačkog, flašastog ploda sa prepoznatljivom rđastom pokožicom. Meso joj je sočno i začinske arome, što je čini omiljenom za domaće slatko i kompote.

Više o sorti

Cena po komadu

240 RSD

Količina

1

Ukupno

1 kom × 240 RSD

240 RSD

Pozovite063417655

Opis sorte

Abate Fetel se decenijama gaji u našim domaćinstvima kao pouzdana stona sorta koja se bere u septembru. Plod je prepoznatljiv po izrazito izduženom obliku i skoro belom mesu koje je odlično za svežu potrošnju, ali i za preradu u kompot. Na sejancu divlje kruške, ovo stablo je bujno i dugovečno, dok se na dunji preporučuje gajenje preko posrednika. Za dobar rod, stablo treba redovno prihranjivati azotom, fosforom i kalijumom. Plodove berite čvrste, jer pravu zrelost i aromu dostižu tokom stajanja u ostavi ili hladnjači.

Detalji

Botanički naziv
Pyrus communis
Preporučeni termin sadnje
Jesen (novembar) ili rano proleće (februar – mart)
Okvirni razmak sadnje
4 × 2 m (dunja MA) ili 5 × 4 m (sejanac kruške)
Poreklo
Francuska (departman Rona), 1865–1869; ime nosi po opatu Fetelu. Danas najvažnija sorta kruške u Italiji (Emilia-Romagna).
Način rasta
Slabe do srednje bujnosti, jakih i dobro razgranatih mladara; na sejancu divlje kruške bujna i dugovečna.
Plod
Krupan, izrazito izdužen, flašast (do oko 18 cm), zelenkastožut sa rđastim mrljama; meso skoro belo, sočno, začinske arome. U hladnjači se čuva do 23 nedelje.
Rodnost
Rano prorodi i redovno rađa; na sejancu divlje kruške od 5.–6. godine.
Otpornost
Donekle osetljiva na čađavu krastavost i hlorozu; cvet strada od poznih prolećnih mrazeva.
Sorta
Abate Fetel
Podloga
Na sejancu divlje kruške sorta je bujna i dugovečna, a na dunji je kratkog veka, pa se na njoj gaji preko posrednika.
Tip proizvoda
voćna sadnica
Vreme sazrevanja
Septembar; u toplijim krajevima od kraja avgusta, u hladnijim do kraja septembra.
Oprašivanje
Samobesplodna, sklona partenokarpiji; oprašuju je Viljamovka, Santa Marija, Conference i Hardijeva butira. I sama je dobar oprašivač.

Sadnja, nega i čuvanje

  • Sadite u jesen, pre pojave mraza, ili u rano proleće, na topao, zaštićen i dobro osvetljen položaj.

  • Pripremite duboko, plodno i dobro drenirano zemljište pH vrednosti 6,0–7,0.

  • Iskopajte jamu dimenzija 50 × 50 × 50 cm, a razmak sadnje prilagodite podlozi i sistemu gajenja.

  • Na slabo bujnim podlogama gajite je preko posrednika, jer je na dunji kratkog veka.

  • Sadite je na toplom položaju zaklonjenom od vetra, jer vetar slabo podnosi.

  • Ne berite prerano – plod se bere čvrst, a jestivu zrelost dostiže u skladištu.

  • Posle sadnje redovno zalivajte dok se sadnica ne ukoreni i održavajte zonu oko stabla bez korova.

  • Za dobar rod redovno đubrite azotom, fosforom i kalijumom, u skladu sa analizom zemljišta.

  • Zaštitu planirajte prema fazi razvoja, vremenskim prilikama i uputstvu za upotrebu registrovanog sredstva.

  • Plodove berite u septembru, dok su još čvrsti, i čuvajte ih na temperaturi od oko 0–1 °C, uz visoku relativnu vlažnost vazduha.

  • Računajte na to da pravilno ubrani plodovi u hladnjači zadržavaju kvalitet i do 23 nedelje.

  • Za duže čuvanje birajte zdrave, neoštećene plodove i izbegavajte nagle promene temperature.

Slične sadnice

Planirate veću porudžbinu?

Pošaljite kulturu, okvirnu količinu i lokaciju, pa ćemo vam odgovoriti sa ponudom i terminom isporuke.